Prof. dr. sc. Oleg Petrović, dr.med.

Suradnik, prof. dr. sc. Oleg Petrović, dr.med., redoviti profesor u trajnom izboru, diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1982.godine s temom diplomskoga rada “Placenta praevia kao opstetrički problem” (mentor prof.dr.sc. Henrik Bosner). Tijekom studija bio je dvije godine demonstrator na Zavodu za anatomiju i tri godine na Zavodu za patologiju i patološku anatomiju.

Završio je poslijediplomski studij iz “Opće kliničke patofiziologije”, a magistarski rad obranio u ožujku 1987.godine pod naslovom “Učestalost molarnog graviditeta s osvrtom na patohistološke karakteristike”. Na Kliniku za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Rijeci, na radno mjesto mlađeg istraživača i specijalizanta iz ginekologije i opstetricije, primljen je u kolovozu 1987.godine, čime je započela njegova karijera znanstvenika, stručnjaka i nastavnika Medicinskog fakulteta. Doktorsku disertaciju obranio je 1992.godine, s temom “Imunohistologija i funkcijska aktivnost limfocita humane decidue u prvom tromjesečju patoloških trudnoća” (mentor akademik Daniel Rukavina).

Znanstveno-nastavno zvanje sveučilišnog docenta stekao je 2. svibnja 1996. godine nakon nastupnog predavanja s naslovom “Biofizikalni profil fetusa”, a zvanje izvanrednog profesora 1. veljače 2000. godine. U zvanje redovitog profesora na Katedri za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izabran je 25.svibnja 2004.godine. Nakon pet godina, točnije 21.travnja 2009.godine, Senat Sveučilišta u Rijeci potvrdio je odluku Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta o izboru u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom izboru na Katedri za ginekologiju i porodništvo istog fakulteta.

Kao specijalist ginekologije i opstetricije radio je na Perinatološkom odjelu

Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, gdje je od 1.siječnja 1998.godine obnašao funkciju pročelnika Odsjeka za patologiju trudnoće, a od svibnja 2002. pročelnika Odjela za perinatologiju iste Klinike. U travnju 2005.godine priznat mu je status uže specijalnosti iz fetalne medicine i opstetricije, nakon čega je postao mentorom za spomenuto usko stručno područje.

S novim ustrojem Zavoda za perinatologiju izabran je na mjesto njegovog pročelnika 1.lipnja 2010.godine. Aktivno je sudjelovao u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Rijeci i Zagrebu, u radu povjerenstava za ocjenu i obranu diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, te specijalističkih i supspecijalističkih ispita iz ginekologije i opstetricije.

Član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva ginekologa i opstetričara, Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu, Hrvatskog društva za ultrazvuk u medicini i biologiji, Hrvatskog društva za ultrazvuk u ginekologiji i perinatologiji, osnivački član Alps Adria Society for Immunology of Reproduction (AASIR) i član International Society for Immunology of Reproduction (ISIR) od 2003. godine.

Od 2002. godine bio je član Etičkog povjerenstva KBC u Rijeci, a od 30.prosinca 2003.godine postao njegovim predsjednikom tijekom dva mandata. Od akademske godine 2003/2004 pa sve do 2008.godine, bio je član Povjerenstva za poslijediplomski studij i trajnu medicinsku izobrazbu na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Odlukom predsjednika Županijskog suda u Rijeci od 18.ožujka 2004.godine izabran je za stalnog sudskog vještaka iz područja ginekologije i opstetricije. Rješenjem ministra zdravstva i socijalne skrbi RH od 21.siječnja 2005.godine postao je članom novoosnovanog Povjerenstva za perinatalnu medicinu pri spomenutom Ministarstvu. Bio je izabran za člana Radne skupine spomenutog Povjerenstva za izradu prijedloga akcijskog plana „Milenijskih ciljeva razvoja MZSS”. U veljači 2005.godine imenovan je članom Povjerenstva za etička pitanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Iste godine u listopadu (2005), odlukom ministra znanosti a na temelju Odluke Nacionalnog vijeća za znanost, izabran je za člana Prosudbene skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH za ocjenu prijedloga znanstvenih programa i projekata iz područja biomedicine i zdravstva. Nakon sastanka Radne skupine za projekt „Rodilišta prijatelji djece” u organizaciji UNICEF-a, Ureda za Hrvatsku, početkom 2007.godine, izabran je u Savjet programa „Rodilišta prijatelji djece”. U ožujku 2007.godine određen je po prvi put u sastav Komisije za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore i od tada je više puta bio član spomenutih Komisija. Na prijedlog predsjednika HLK Vijeće Komore imenovalo ga je na sjednici od 9.svibnja 2012.godine za člana Visokog časnog suda HLK. U Povjerenstvo za znanstvenoistraživačku djelatnost izabran je 2008.godine, a mandat mu je novom odlukom od 20. rujna 2011.godine bio produžen do rujna 2014.godine. Odlukom direktora HZZO od 1.prosinca 2008.godine bio je imenovan doktorom specijalistom – konzultantom odnosno članom Liječničkog povjerenstva Direkcije HZZO radi davanja stručnog mišljenja o medicinskoj opravdanosti upućivanja na liječenje u inozemstvo osiguranih osoba HZZO u djelatnosti ginekologije i porodništva.

Dugogodišnjim radom u struci stakao je bogato teorijsko i praktično iskustvo neophodno za brojna medicinska vještačenja za područje fetalne medicine i opstetricije, koja je tijekom četiri godine obavljao kao stalni sudski vještak, a nakon toga kao zaposlenik Medicinskog fakulteta u Rijeci. Tako je vještačio i nadvještačio za područje cijele države u brojnim sudskim predmetima, istragama državnih odvjetništava, zdravstveno-inspekcijskim nadzorima za Ministarstvo zdravstva i redovitim i/ili izvanrednim stručnim nadzorima za Hrvatsku liječničku komoru.

Aktivno je sudjelovao u više znanstvenih projekata. Tako je bio voditelj integriranog projekta PUBLIC HEALTH IMPACT OF LONG-TERM, LOW-LEVEL MIXED ELEMENT EXPOSURE IN SUSCEPTIBLE POPULATION STRATA (PHIME) za Hrvatsku u okviru VI. Framework Programme od 2007. do 2010.godine.

Bio je aktivan učesnik i pozvani predavač brojnih domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova. Recenzirao je znanstvene radove za časopise LIJEČNIČKI VIJESNIK, GYNAECOLOGIA ET PERINATOLOGIA, EARLY HUMAN DEVELOPMENT, PATIENT EDUCATION AND COUNSELING (PEC) i JOURNAL OF OBSTETRICS AND GYNAECOLOGY (CJOG). Početkom 2006.godine postao je članom Uređivačkog savjeta za časopis GYNAECOLOGIA ET PERINATOLOGIA, a od 2010. urednik je istog časopisa za područje materno-fetalne medicine i opstetricije. Bio je član Uređivačkog odbora časopisa Medicinskog fakulteta u Rijeci MEDICINA FLUMINENSIS. Više puta bio je recenzent znanstvenih projekata za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Recenzirao je i nastavni plan i program poslijediplomskog specijalističkog studija PERINATOLOGIJA na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2004) i dodiplomskog stručnog studija PRIMALJSTVO VZŠ u Zagrebu (2001). Do kraja 2022.godine objavio je kao autor ili koautor 43 izvorna znanstvena rada koji su citirani u Current Contents-u ili SCIE (vidi CroRIS).

Nagrađen je ZAHVALNICOM za uspješnu dugogodišnju znanstvenu i stručnu djelatnost na polju zaštite materinstva u Republici Hrvatskoj (7. travnja 1999.) od Upravnog odbora Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu. Glavni odbor Hrvatskog liječničkog zbora odlikovao ga je 26. veljače 2005.godine DIPLOMOM HLZ za značajan doprinos u promidžbi i vrijednosti Zbora, promicanju stručnih, znanstvenih i etičkih načela i unaprjeđenju zdravlja naroda. Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u povodu 50.obljetnice osnutka Fakulteta dodijelilo mu je 2005.godine POVELJU za prepoznatljiv osobni doprinos u stvaranju, razvoju te promicanju kvalitete i identiteta Fakulteta. Odlukom Skupštine Hrvatskog liječničkog zbora od 24.veljače 2007.godine odlikovan je POVELJOM HLZ u znak priznanja za osobit doprinos Zboru, medicinskoj znanosti i zdravstvu u Republici Hrvatskoj. Kao kruna karijere, u lipnju 2012.godine nagrađen je GODIŠNJOM NAGRADOM GRADA RIJEKE za izniman i prepoznatljiv doprinos razvoju riječkog rodilišta, te za promicanje identiteta i kvalitete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Njegovi profesionalni interesi su fetalna i maternalna medicina i opstetricija (prenatalna dijagnostika, dijagnostika i nadzor visokorizičnih trudnoća), imunologija reprodukcije i ultrazvučna dijagnostika.

POSTKONCEPCIJSKA SKRB

Prof. dr. sc. Oleg Petrović

Antenatalna skrb predstavlja organizirani sustav zaštite materinstva, odnosno žena prije, tijekom i neposredno nakon trudnoće u nekoj državi, regiji ili zdravstvenoj ustanovi. Skrb se sastoji od potpunog obuhvata svih trudnica dovoljnim brojem kvalitetnih antenatalnih pregleda (9-10 pregleda), od kojih su neki ključni. Već pri prvom kontaktu s trudnicom u ranoj trudnoći treba na temelju čimbenika rizika probrati ugrožene trudnoće (njih je između 15-20%) kojima će trebati i ciljana antenatalna skrb.

Temeljni cilj antenatalne skrbi je prosvjećivanjem, edukacijom i nizom medicinskih mjera i aktivnosti, prije i tijekom trudnoće, prevenirati, otkrivati i liječiti komplikacije trudnoće i osigurati normalan razvitak i rast ploda, te tako poboljšati perinatalni mortalitet i morbiditet. To je, zapravo, stalna svakodnevna “borba” za redukciju / eliminaciju najvećih perinatoloških problema: prijevremenog poroda i komplikacija nedonošenosti, fetalnih malformacija i kromosomopatija, perinatalnih infekcija, fetalne hipoksije i asfiksije i perinatalnih trauma. Kvalitetan antenatalni nadzor mora obuhvatiti prekoncepcijsku i postkoncepcijsku skrb.

Nakon anamnestičke, laboratorijske ili ultrazvučne potvrde trudnoće, dakle, u okviru postkoncepcijske skrbi, prvi ginekološki pregled treba obaviti u prvom tromjesečju, od 8. do 13. tjedna trudnoće, a idući pregledi slijede u mjesečnim razmacima, u 16., 20., 24., 28. i 32. tjednu trudnoće, zatim u 35. tjednu, pa u dvotjednim intervalima (u 37. i 39. tjednu), kada se povećava vrsta i opseg pretraga (vanjska opstetrička pretraga, bakteriološke analize, …). Opstetrički pregled u očekivanom terminu poroda preporučuje se izvršiti u ustanovi sekundarne zdravstvene zaštite (bolnice, klinike).

Kod svakog takvog pregleda obvezno se mjeri tjelesna težina trudnice i određuje prirast težine u odnosu na početnu težinu, mjeri se krvni tlak i provjerava prisutnost bjelančevina u urinu, dok kardiotokografskim (CTG) uređajem ili auskultacijom treba potvrditi otkucaje fetalnoga srca. Od rutinskih laboratorijskih nalaza važno je odrediti krvnu grupu (KG), Rh faktor, iregularna antitijela (IRA), kompletnu krvnu sliku (KKS), biokemijske nalaze, urin sa sedimentom (prema potrebi urinokulturu), tireostimulirajući hormon (TSH) i serološke testove na pojedine uzročnike infekcije (TORCH).

Već u prvom tromjesečju treba na temelju čimbenika rizika (anamneza, maternalne karakteristike, NT, free β-hCG, PAPP-A, PlGF, ductus venosus, srednji arterijski tlak, PI uterine arterije, …) probrati ugrožene trudnoće (njih je između 15-20%) kojima će trebati i ciljana antenatalna skrb. Važni su probiri na kromosomopatije (preciznije, trisomije), gestacijske poremećaje kao posljedicu patološke placentacije (preeklampsija, spontani pobačaji, zastoj fetalnoga rasta, fetalna smrt), gestacijski dijabetes, prijevremeni porod i hipotireozu. Na kraju, ali nikako manje važno, treba misliti na moguće prisustvo teških malformacija (npr. defekti neuralne cijevi, evisceracije, skeletne malformacije, …), što se može dijagnosticirati ili otkloniti pozornim ultrazvučnim pregledom (tzv. mini anomaly
scan).

Kronološki gledano, prvi ključan pregled je ultrazvučni pregled krajem  prvoga tromjesečja, točnije između navršenog 11. tjedna (11+0), a prije navršenog 14. tjedna trudnoće (13+6), kad je udaljenost tjeme-trtica (TT) između 45mm i 84mm. Osim klasične provjere srčanog rada, gestacijske dobi i fetalne anatomije, temeljni cilj pregleda su ultrazvučni (UZ) biljezi ili markeri kromosomopatija, prvenstveno nuhalni edem (NT) 1kao dio kombiniranog probirnog testa (KPT), nosna kost, protok krvi kroz ductus venosus i trikuspidalno ušće fetalnoga srca.

Dio stručnih preporuka za nadzor trudnoća u kasnom drugom tromjesečju prikazan je u obliku postupnika ili algoritma pretraga odnosno testova za procjenu fetalnog rasta i kondicije. Predloženi postupnik nije služben odnosno prihvaćen od stručnog društva. Postupnici se mogu kreirati tako da daju više ili manje sigurnosti u ocjeni stanja fetusa. Veći broj pretraga i njihova veća učestalost primjene trebali bi, u pravilu, dati više sigurnosti u evaluaciji fetalnog stanja i obratno. Ovaj predloženi postupnik jedan je od onih koji daju veću sigurnost, ali pritom se ne smije pretjerati s brojem i opsegom pretraga, jer se time povećavaju troškovi i nepotrebno, fizički i psihički, opterećuju trudnice i medicinsko osoblje. Gotovo svako stručno opstetričko društvo pojedine zemlje ima neke posebnosti u preporukama za nadzor trudnoća, pa se međusobno više ili manje razlikuju.

STRUČNE PREPORUKE ZA PROBIR I DIJAGNOSTIKU FETALNIH KROMOSOMOPATIJA
(TRISOMIJA 21, 18 i 13)

Autor: Oleg Petrović

  • probir na fetalne kromosomopatije (trisomije) opravdan je i treba ga provoditi univerzalno
    (neselektivno) u cijeloj populaciji trudnica bez obzira na životnu dob, način začeća ili broj fetusa;
  • prije provedbe probira svakoj trudnici treba navesti metode i cilj probira za kromosomopatije, a zatim svim trudnicama s jednoplodovom trudnoćom ponuditi kombinirani test probira i detaljno, na razumljiv način, objasniti njegovu svrhu, tehniku izvedbe i ishode (rezultate) koji se mogu očekivati;
  • svakoj trudnici mora biti jasno da u svakom trenutku može odbiti probir bez posljedica, a takvu odluku trudnice preporuča se zapisati u medicinsku dokumentaciju;
  • trudnicama s višeplodovim trudnoćama treba ponuditi probir temeljem ultrazvučnih biljega kromosomopatija*, budući kombinirani test probira nije jednako pouzdan kao za jednoplodove trudnoće; na individualnoj razini može im se ponuditi, uz objašnjenje, neki od neinvazivnih prenatalnih probirnih testova (engl. Noninvasive Prenatal Screening Tests – NIPS ili NIPT);
  • detekcijska učinkovitost kombiniranog testa probira ovisna je o gestacijskoj dobi i veličini fetusa pa ga nakon usmene suglasnosti trudnice treba započeti ultrazvučnim pregledom isključivo u razdoblju između navršenog 11. tjedna i prije navršenog 14. tjedna trudnoće (11 tjedana – 13+6 tjedana), kod veličine ploda (udaljenost tjeme – trtica – TT; engl. Crown Rump Lenght – CRL) od 45mm do 84mm;
  • ultrazvučnim pregledom treba najprije provjeriti gestacijsku dob mjerenjem vrijednosti TT ili CRL, a zatim vizualizirati i izmjeriti nuhalni edem (nuhalnu ili vratnu prozirnost; engl. Nuchal Translucency – NT) odgovarajućom tehnikom mjerenja (u skladu s preporukama Fetal Medicine Foundation), pri čemu se ne smije zaboraviti pregledati dostupnu fetalnu anatomiju zbog mogućih velikih malformacija;
  • trudnice kod kojih je izmjerena vrijednost NT >= 3mm, treba uz potpisanu suglasnost uputiti na invazivnu dijagnostiku (biopsiju koriona ili ranu amniocentezu) ili im se na individualnoj razini, uz prethodno objašnjenje, može ponuditi neki od NIPS testova;
  • trudnice kod kojih je izmjerena vrijednost NT < 3mm, treba bez iznimke, ali uz usmenu suglasnost, uputiti na kombinirani test probira određivanjem serumskih biokemijskih biljega (free β-hCG i PAPP-A);
  • za kliničku interpretaciju je relevantan jedino kombinirani rizik izračunat za svaku od trisomija (trisomije 21, 18 i 13) posebno, a nikako pojedinačni dobni ili biokemijski rizik; kombinirani rizik može biti visok, umjeren (intermedijaran) ili nizak (minimalan);
  • granična vrijednost kombiniranog rizika je 1:250 pa sve izračunate vrijednosti kombiniranog rizika >= 1:250 treba prihvatiti kao visoke i u skladu s tim uputiti trudnice na invazivnu dijagnostiku uz potpisanu suglasnost ili im se na individualnoj razini, uz prethodno objašnjenje, može ponuditi neki od NIPS testova;
  • trudnice s izračunatim umjerenim (intermedijarnim) kombiniranim rizikom (< 1:250 i >= 1:1000) treba usmjeriti na ponovni ultrazvučni pregled zbog dodatnih ultrazvučnih biljega prvoga tromjesečja* (nosna kost, ductus venosus, trikuspidalna regurgitacija, frontomaksilarni kut) ili im se na individualnoj razini, uz prethodno objašnjenje, može ponuditi neki od NIPS testova; na invazivnu dijagnostiku treba uputiti trudnice kod kojih je pozitivan (patološki) najmanje jedan dodatni ultrazvučni biljeg kromosomopatija ili je NIPS test pokazao visok rizik za neku od kromosomopatija;
  • trudnice s izračunatim niskim kombiniranim rizikom (< 1:1000) ne trebaju više ništa glede probira i dijagnostike fetalnih kromosomopatija, već redovit ultrazvučni pregled u navršenom 20. tjednu trudnoće zbog detaljne analize fetalne anatomije (i ultrazvučnih biljega drugoga tromjesečja);
  • trudnice koje su se odlučile za neki od visoko pouzdanih NIPS testova, bilo kao sekundaran bilo kao primaran test probira (za što danas još ne postoji stručna preporuka), treba uputiti na invazivnu dijagnostiku uz potpisanu suglasnost samo u slučajevima signaliziranog visokog rizika za kromosomopatiju.